Društvo
CGS Capital društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima je osnovano 14. studenog 2016. godine, a 30. prosinca iste godine je od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga izdano odobrenje za rad kao mali UAIF.
Društvu je dana 31. kolovoza 2022. godine, pod klasom UP/I 992-02/22-01/30 izdano odobrenje za rad kao srednji UAIF.
Sjedište društva je u Zagrebu, Miramarska 24.
Osobni identifikacijski broj je 28282983081.
Upravu društva čine Igor Noršić, predsjednik uprave i Ivan Lozić, član uprave.
Temeljni kapital društva CGS Capital d.o.o. iznosi 1.000.000,00 kuna.
Osnivač društva je CGS d.o.o. za poslovno savjetovanje.
Revizor društva je KPMG Croatia d.o.o.
UVOĐENJE EURA
Društvo CGS Capital d.o.o., ujedno i potpisnik Etičkog kodeksa za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 63. stavka 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN br. 57/2022, 88/2022; dalje u tekstu: Zakon) te članaka 2. i 3. Pravilnika o obavještavanju klijenata pružatelja financijskih usluga o uvođenju eura kao službene valute Republike Hrvatske (NN br. 90/2022; dalje u tekstu: Pravilnik) ulagateljima objavljuje Općenitu obavijest o postupku i uvjetima preračunavanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti. Ova informacija odnosi se na sve ulagatelje investicijskih fondova pod upravljanjem društva CGS Capital d.o.o.
Dana 1. siječnja 2023. godine euro će postati službena valuta Republike Hrvatske te će se toga dana provesti preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona.
Fiksni tečaj konverzije utvrđen je Uredbom Vijeća (EU) 2022/1208 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Republiku Hrvatsku, objavljenoj u Službenom listu Europske unije odnosno Odlukom o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 21. srpnja 2022. (NN 85/22), i iznosi 7,53450 kuna za jedan euro.
Na dan 1. siječnja 2023. godine preračunavanje će se provesti tako što se cijena udjela u AIF-u koja se za dan koji prethodi danu uvođenja eura utvrđuje u kuni, na dan uvođenja eura iskazuje se u euru na temelju vrijednosti neto imovine fonda koja je preračunata u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, a dobiveni iznos zaokružuje se u skladu sa Zakonom i propisima kojima se uređuje poslovanje tih fondova, odnosno pravilima pojedinog fonda.
Svaki ulagatelj zadržat će isti broj udjela koji je imao i prije preračunavanja te će o istom biti obaviješten putem individualne obavijesti sukladno Zakonu i Pravilniku, koja će ulagateljima biti poslana najkasnije 30 dana od dana uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske. Navedena individualna obavijest bit će poslana ulagateljima koji su do datuma uvođenja eura imali ugovoren financijski proizvod ili uslugu u kunama čija je vrijednost iskazana u kunama, odnosno onim ulagateljima kojima je imovina ili potraživanje kod pružatelja financijskih usluga bila iskazana u kunama, odnosno koji su prije uvođenja eura kupili financijski proizvod ili primili financijsku uslugu u kunama. Preračunavanje imovine fonda, te cijene udjela fonda neće imati utjecaj na prava i obveze ulagatelja iz ugovornog odnosa tog fonda.
Ulagateljima će se u razdoblju od dana 5. rujna 2022. godine do zaključno dana 31. prosinca 2023. godine, dvojno prikazivati novčane vrijednosti za fondove čija je vrijednost prije dana 1. siječnja 2023. godine iskazana u kuni (HRK), i to novčani iskaz vrijednosti odnosno cijena udjela u fondovima, cijena udjela za početno i završno stanje te početno i završno stanje udjela, u izvatku o stanju i prometima udjelima u fondu, cijena udjela i stanje nakon transakcije u potvrdi o transakciji udjelima te agregirani iznos ex ante informacija o troškovima i naknadama.
S obzirom da se cijene usluga (naknade) društva CGS Capital d.o.o. iskazuju u postotku, iste u navedenom razdoblju neće biti dvojno prikazane u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici, dok će fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici biti prikazan.
Temeljem odredbi Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (dalje: SFDR Uredba), društvo CGS Capital d.o.o. (u daljnjem tekstu: Društvo) je donijelo:
Društvo CGS Capital d.o.o. prilikom donošenja investicijskih odluka Društva i fondova pod upravljanjem Društva ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti. Izjava o neuzimanju štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti donosi se na razini Društva, te na razini financijskih proizvoda: CGS Alpha alternativni otvoreni investicijski fond s privatnom ponudom, CGS Beta alternativni otvoreni investicijski fond s privatnom ponudom, CGS Delta otvoreni alternativni investicijski fond s privatnom ponudom i CGS Gamma alternativni otvoreni investicijski fond s privatnom ponudom. U skladu sa ovom odlukom Društvo ne namjerava promovirati fondove pod upravljanjem kao financijske proizvode koji promiču okolišna i/ili socijalna obilježja (iz članka 8. SFDR Uredbe), odnosno financijski proizvode koji za cilj imaju održiva ulaganja (iz članka 9. SFDR Uredbe).
Zbog ograničene kvalitete i opsega dostupnih podataka iz područja nefinancijskog izvještavanja izdavatelja vrijednosnih papira u koje ulažu fondovi pod upravljanjem (pokazatelji koji se odnose na održivost u području klime i drugih štetnih učinaka povezanih s okolišem, sa socijalnim pitanjima i pitanjima u vezi sa zaposlenicima, s poštivanjem ljudskih prava, s borbom protiv korupcije i podmićivanja), Društvo procjenjuje da trenutno nije moguće na adekvatan i cjelovit način mjeriti štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti. Društvo očekuje bitno povećanje opsega i kvalitete dostupnih podataka izdavatelja iz područja održivosti, uslijed sve većih pritisaka investicijske javnosti na objavu istih i stupanja na snagu Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti, te smatra da će u sljedeće tri godine biti u potpunosti spremno razmatrati štetne učinke svojih odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti.
Temeljem odredbi Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (dalje: SFDR Uredba), društvo CGS Capital d.o.o. (u daljnjem tekstu: Društvo) je dana 11. studenog 2022. godine donijelo Izjavu o nerazmatranju štetnih učinaka na održivost.
Nakon preispitivanja prethodno navedene odluke, Društvo zaključuje da i dalje ostaje pri donesenoj odluci o nerazmatranju štetnih učinaka na održivost, te 30.06.2023. godine donosi sljedeću:
Društvo CGS Capital d.o.o., ujedno i potpisnik Etičkog kodeksa za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, temeljem Sukladno odredbama članka 4. SFDR Uredbe, Društvo prilikom donošenja investicijskih odluka Društva i fondova pod upravljanjem Društva ne uzima u obzir glavne štetne učinke na čimbenike održivosti zbog nedovoljno dostupnih podataka vezanih uz upravljanje, te utjecaj na društvo i okoliš izdavatelja vrijednosnih papira u koje fondovi pod upravljanjem ulažu, te činjenice da regulatorni tehnički standardi u vezi sa sadržajem, metodologijom i načinom prikazivanja objava o održivosti financijskog sektora prema SFDR Uredbi kojima se, između ostalog definira prikaz glavnih štetnih učinaka, nisu još stupili na snagu. U skladu sa ovom odlukom Društvo ne namjerava promovirati fondove pod upravljanjem kao financijske proizvode koji promiču okolišna i/ili socijalna obilježja (iz članka 8. SFDR Uredbe), odnosno financijski proizvode koji za cilj imaju održiva ulaganja (iz članka 9. SFDR Uredbe).
S obzirom na strukturu ulaganja fondova pod upravljanjem Društva, Društvo trenutno procjenjuje da uzimanje u obzir glavnih štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti nije relevantno za donošenje investicijskih odluka, te će po potrebi u budućnosti preispitati svoju odluku.
Rizik održivosti (eng. ESG risk – Environmental, Social, Governance) je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno materijalno negativan učinak na vrijednost ulaganja fondova pod upravljanjem Društva. U slučaju materijalizacije rizika održivosti isti ima utjecaj na ostale rizike kojemu su fondovi pod upravljanjem izloženi (prvenstveno tržišni, kreditni, reputacijski i rizik likvidnosti).
Materijalizacija štetnog događaja iz područja okolišnih, socijalnih ili upravljačkih faktora pojedinog izdavatelja može, između ostalog, imati negativan utjecaj na cijenu izdanih vrijednosnih papira kroz smanjenje očekivanih zarada izdavatelja, potencijalno smanjenje kreditnog rejtinga izdavatelja, te smanjenje likvidnosti izdanih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu.
Zbog ograničene kvalitete i opsega dostupnih podataka iz područja nefinancijskog izvještavanja izdavatelja vrijednosnih papira u koje ulažu fondovi pod upravljanjem (pokazatelji koji se odnose na održivost u području klime i drugih štetnih učinaka povezanih s okolišem, sa socijalnim pitanjima i pitanjima u vezi sa zaposlenicima, s poštivanjem ljudskih prava, s borbom protiv korupcije i podmićivanja), rizik održivosti je teško adekvatno izolirati i kvantificirati, te Društvo smatra da kao zaseban rizik nije relevantan, ali je isti implicitno sadržan u drugim rizicima kojima su fondovi pod upravljanjem izloženi.
Budući Društvo ne uzima u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, isto nije primjenjivo na politike o isplaćivanju primitaka Društva.
KONTAKT
